Suhomesnati proizvodi

Ljudi su kroz povijest vrlo brzo shvatili da meso ne smije dugo ostati neobrađeno jer se u protivnom lako pokvari. Ubrzo su ljudi počeli meso konzervirati za kasniju uporabu služeći se raznim metodama, a svim metodama zajednički je cilj da se spriječi ili uspori razvitak mikroorganizama i aktivacija analitičkih procesa u mesu koji uzrokuju da se meso pokvari.

Iz tog nastojanja da se meso sačuva od kvarenja, nastala je danas toliko popularna i ukusna kategorija suhomesnatih proizvoda koji su vrlo specifični po svojim karakteristikama – vrlo niskom udjelu vlage te specifičnom mirisu i boji. Suhomesnati proizvodi poput domaćeg pršuta, domaćih sušenih kobasica, pancete ili slavonskog kulena tradicionalni su Hrvatski proizvodi koji čine našu svakodnevnicu no te delikatese zbog svoje su kvalitete i specifičnog okusa poznate i tražene diljem svijeta. Više o suhomesnatim proizvodima, njihovim karakteristikama, najpopularnijim vrstama suhomesnatih proizvoda te gdje ih je najbolje kupiti pročitajte u nastavku teksta.

Što su suhomesnati proizvodi?

Suhomesnati proizvodi su danas vrlo popularna prehrambena namirnica koja se najčešće konzumira u obliku predjela. Najčešće je to neka vrsta mesne plate koja pored mesa sadrži i sireve te neke vrste svježeg povrća. Osim kao predjelo suhomesnati proizvodi konzumiraju se kao glavni sastojci u pizzama, sendvičima i drugim brzim jelima. Suhomesnati proizvodi najčešće se proizvode od svinjskog mesa. Ovdje ubrajamo proizvode kao što su šunka, pršut, panceta i domaće kobasice. Osim svinjskog mesa za proizvodnju se koriste i druge vrste mesa poput peradi, divljači i riba.

Iako se kod raznih proizvoda koristi različito meso, tehnološke faze proizvodnje najčešće su vrlo slične ili identične i obuhvaćaju nekoliko faza – obradu sirovine (hlađenje i oblikovanje mesa), soljenje krupnom morskom soli ili salamurenje i dodavanje začinskog bilja poput lovorovog lišća, papra ili ružmarina. Postupak se zatim kombinira s drugim načinima konzerviranja hrane poput dimljenja, fermentacije ili termičke obrade mesa uz dimljenje ili bez dimljenja.

Način pripreme pojedinog suhomesnatog proizvoda ovisi ponajviše o vrsti mesa koje se koristi, dijelu tijela životinje s kojega se meso uzima, uhranjenosti životinje te načinu rezanja i kategorizaciji mesa. Najpopularniji suhomesnati proizvodi od svinjskog mesa su sušena vratina, pršut, panceta i kobasice dok su od sušene govedine najtraženiji dalmatinska pastrami i sudžuk.

Kakve vrste suhomesnatih proizvoda postoje?

Kada govorimo o vrstama suhomesnatih proizvoda, najbitnije je spomenuti da ih možemo kategorizirati u dvije glavne skupine – trajne i polutrajne suhomesnate proizvode. Dvije kategorije se razlikuju po metodama obrade i trajnosti samih proizvoda. U trajne suhomesnate proizvode ubrajamo dalmatinski i istarski pršut, dalmatinsku pancetu, plećku, suhu šunku, suhu vratinu ili suhu vratinu u crijevu ili mrežici (buđola), goveđi pršut, suhe svinjske pečenice, svinjski kare i suha svinjska rebarca. Od polutrajnih suhomesnatih proizvoda najpopularniji su dimljena šunka, plećka, kare, pečenica, vratina, glava, suha rebarca, koljenice, noge i rep, pečena i kuhana slanina te meso kokoši i guske.

Najbitnija razlika između ove dvije vrste proizvoda je u tome što se trajni suhomesnati proizvodi ne obrađuju toplinski, već se hladno dime. Polutrajni suhomesnati proizvodi se toplo dime.

Koji su najpopularniji Hrvatski suhomesnati proizvodi?

Suhomesnati proizvodi od pamtivijeka su hrvatske tradicionalne delicije, a njihova kvaliteta danas je već prepoznata u cijelome svijetu. Među najistaknutijim proizvodima ističu se domaći pršuti i kulen.

Krčki pršut

Krčki pršut tradicionalni je suhomesnati proizvod s otoka Krka koji se proizvodi od svinjskog buta bez zdjeličnih kostiju. Krčki pršut suho je salamuren morskom soli i začinima nakon čega se suši isključivo na zraku bez dimljenja u periodu od najmanje godinu dana. Krčki pršut zaštićen je 2015. godine.

Drniški pršut

Drniški pršut zaštićen je upisom u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla 2015. godine. Tijekom proizvodnje Drniški pršut prolazi nekoliko faza, od obrade svinjskog buta, suhog soljenja, prešanja, ispiranja, dimljenja, sušenja na zraku u periodu od najmanje 12 mjeseci te zrenja. Sve faze u tijeku proizvodnje Drniškog pršuta obavljaju se isključivo ručno.

Istarski pršut

Istarski pršut kategoriziran je kao tradicionalni suhomesnati proizvod od svinjskoga buta bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima. Istarski pršut odraz je kulturnog naslijeđa istarske ruralne zajednice i velikoga potencijala istarskog poluotoka za proizvodnju i preradu prehrambenih proizvoda. U registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije upisan je 2015. godine.

Dalmatinski pršut

Dalmatinski pršut također je zaštićeni Hrvatski proizvod koji se proizvodi od svinjskog buta s kosti. Pršut se soli morskom soli nakon čega se dimi blagim izgaranjem i suši najmanje godinu dana. Najveća posebnost Dalmatinskog pršuta njegov je tradicionalni i prirodan proces proizvodnje u kojem se ne koriste konzervansi i aditivi.

Slavonski kulen

Slavonski kulen je tradicionalna hrvatska mesna delicija, to jest trajna kobasica koja se proizvodi od najkvalitetnijih dijelova svinjskoga mesa te mješavinom soli i začina, nakon čega se mješavina nadjeva u slijepo svinjsko crijevo. Nakon što je meso nadjeveno u crijevo, Slavonski kulen prolazi proces fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja u periodu od najmanje 150 dana.

Gdje kupiti domaće suhomesnate proizvode u Zagrebu?

Ako se pitate gdje kupiti domaće suhomesnate delicije po povoljnim cijenama, posjetite nas u mesnicama Igomat. Za vas smo pripremili uvijek svježe meso, mesne delicije i ostale mesne prerađevine, a glavni cilj nam je postati sinonim za tradicionalne i kvalitetne samoborske proizvode.

Od suhomesnatih proizvoda za vas smo pripremili plate za 4 do 10 osoba s različitim vrstama suhomesnatih proizvoda i sireva. Igomat plate sadrže pršut, buđolu, kulen, Samoborsku salamu, Samoborsku s bučinim sjemenkama, Samoborsku s orasima, suhe češnjovke, sir, čvarke, suhe pečenice, slavonsku kobasicu, salamu od crne slavonske svinje te sireve Asiago, Montasio i Drautaler.